K O M U N A L A C   G L I N A  d . o . o .

Glina, Petrinjska 4

 

 

 

 

 

 

 

P R A V I L N I K  O  R A D U

 

 

 

Glina, studeni 2016.

 

 

 

 

Na temelju članka 26. i 27. Zakona o radu (NN br. 93/14) i članka 422. stavak 3. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15), Komunalac Glina d.o.o., Petrinjska 4, Glina, kojeg zastupa direktorica Suzana Piškor bacc.publ.adm. (u daljnjem tekstu: Poslodavac), dana 21. studenog 2016. godine nakon provedenog postupka savjetovanja sa Radničkim vijećem donosi

 

P R A V I L N I K   O   R A D U

 

 

I          OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se plaće, organizacija rada i druga pitanja u vezi s radom, koja su važna za radnike zaposlene kod Poslodavca.

Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike Poslodavca.

Propisi o zaštiti na radu i sigurnosti na radu, i pravilnik o radu dostupni su svim radnicima zaposlenim kod Poslodavca, te iste mogu dobiti kod Stručnog suradnika za pravne poslove .

Izrazi koji se u ovom Pravilniku koriste za fizičke osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.

Organizacija rada i sistematizacija radnih mjesta pobliže se uređuje Prilogom ( Prilog 2 ) uz ovaj Pravilnik .

 

Članak 2.

Poslodavac vodi evidenciju o zaposlenim radnicima, koja sadrži podatke o radnicima i podatke o radnom vremenu, a na način propisan posebnim pravilnikom koji donosi ministar nadležan za rad.

 

 

Članak 3.

Mjesto i način obavljanja rada Poslodavac određuje ugovorom o radu, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.

 

Prilikom zasnivanja radnog odnosa Poslodavac raspoređuje radnika na mjesto rada na kojem će najčešće raditi, a ako će radnik raditi na različitim mjestima onda će ga upoznati s radom, pravima i obvezama obavljanja rada na tim mjestima.

 

Članak 4.

Prije stupanja radnika na rad Poslodavac upoznaje radnika s propisima u svezi s radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom na radu.

 

 

Članak 5.

Radnik je obvezan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za obavljanje kojih je sklopio ugovor o radu, usavršavati svoje znanje i radne vještine, štititi poslovne interese Poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije posla i pravila struke, a Poslodavac će radniku isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.

 

Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

 

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.

 

Troškove liječničkog pregleda iz stavka 3. ovog članka snosi Poslodavac.

 

 

 

II         SKLAPANJE UGOVORA O RADU

 

Zasnivanje radnog odnosa

Članak 6.

Ugovor o radu može sklopiti svaka osoba koja je navršila petnaest godina života i starija od petnaest godina, a mlađa od osamnaest godina uz uvjet da  ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje.

Malodobnik stariji od petnaest godina života može sklopiti ugovor o radu samo uz ovlaštenje zakonskog zastupnika.

 

Članak 7.

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa s novim radnikom i načinu izbora donosi Poslodavac.

 

Članak 8.

Poslodavac može prije sklapanja ugovora o radu zahtijevati i:

–          prethodno utvrđivanje stvarnog zdravstvenog stanja kandidata za zaposlenje upućivanjem na liječnički pregled,

–          prethodnu provjeru sposobnosti kandidata za zaposlenje, te utvrditi način takve provjere,

–          ugovaranje probnog rada.

 

Članak 9.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim slučajeva kada je Zakonom o radu dopušteno sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme.

 

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje ugovorne strane dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način utvrđen ugovorom o radu ili Zakonom o radu.

 

Članak 10.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani  rokom, izvršenjem određenog  posla ili nastupanjem određenog događaja (npr. privremeno povećanje opsega posla, ostvarenje određenog poslovnog poduhvata i dr.).

 

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu iz stavka 1. ovog članka, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

 

Iznimno od stavka 2. ovog članka, ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati duže od 3 (tri) godine, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom .

 

Razlozima iz stavka 1. ovog članka smatraju se (primjerice):

–          zamjena privremeno nenazočnog radnika,

–          privremeno povećanje opsega posla

–          privremenim poslovima za obavljanje kojih Poslodavac ima iznimnu potrebu,

–          ostvarenju određenog poslovnog pothvata,

–          drugim slučajevima utvrđenim zakonom

 

Prekid kraći od 2 (dva) mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od 3 (tri) godine iz stavka 2. ovog članka.

 

 

Članak 11.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku i mora sadržavati sve uglavke propisane zakonom.

 

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku Poslodavac će radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

 

Ako Poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

 

Ugovor o radu je sklopljen ako su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora i ovjerile ga svojim potpisima.

 

Poslodavac je obvezan u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu odnosno u roku od 15 dana od početka rada, radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

 

Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa

 

Članak 12.

Poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i broj radnika i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje poslova ako ti uvjeti nisu propisani zakonom ili drugim propisima.

 

Popis radnih mjesta  prilog je Pravilnika pod nazivom SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA i čini njegov sastavni dio.

Članak 13.

Za obavljanje određenih poslova može se predvidjeti alternativno i više stupnja obrazovanja odnosno stručne spreme.

 

Prilikom utvrđivanja potrebe za zasnivanjem radnog odnosa Poslodavac može utvrditi i dodatne uvjete kojima radnik treba udovoljavati da bi mogao obavljati poslove radnog mjesta odnosno može promijeniti određene uvjete, ako ocijeni da su oni bitni za uspješno obavljanje poslova radnog mjesta, a nisu utvrđeni Pravilnikom ili su utvrđeni na drugačiji način.

 

Članak 14.

Provjeru znanja, sposobnosti i vještine za obavljanje određenih poslova iz članka 13. stavka 2. Pravilnika, Poslodavac može povjeriti stručnom povjerenstvu. Stručno povjerenstvo se sastoji od tri člana.

 

Članovi stručnog povjerenstva iz prethodnog stavka ovog članka moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme u odnosu na radnika čije se sposobnosti provjeravaju.

 

Članak 15.

Posebna zdravstvena sposobnost uvjet je za obavljanje onih poslova na kojima radnik po pravilniku ministra nadležnog za rad može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.

 

Prethodna provjera iz stavka 1. ovog članka obvezatno se provodi i kod premještanja na poslove s posebnim uvjetima rada.

 

Radi utvrđivanja opće zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može prije zasnivanja radnog odnosa uputiti na liječnički pregled i osobu koja kao radnik neće raditi na poslovima iz stavka 1. ovog članka.

 

Troškove utvrđivanja zdravstvene sposobnosti radnika snosi Poslodavac.

 

 

 

 

III       ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

 

Zaštita i sigurnost na radu

 

Članak 16.

Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu života i sigurnosti radnika na radu, a osobito: održavati strojeve, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, primijeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprječavati opasnosti na radu, obavještavati radnike o opasnostima na radu, osposobljavati ih za rad na siguran način, te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu.

 

Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na poslu.

 

Radnik je u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobna zaštitna sredstva, odmah obavijestiti Poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost, te provoditi druge propisane ili od Poslodavca utvrđene mjere.

 

Zaštita privatnosti

 

Članak 17.

Poslodavac prikuplja, obrađuje i koristi podatke o radnicima, te iste dostavlja trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom radnika.

 

Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama, samo radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

 

Poslodavac ili osoba koju on za to posebno opunomoći će prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati podatke:

–          o adresi prebivališta, odnosno boravišta te uvjetima stanovanja;

–          o stečenoj stručnoj spremi i određenim specijalističkim znanjima, stručnim ispitima;

–          o dosadašnjem zaposlenju i trajanju radnog odnosa;

–          o korištenju prava iz zdravstvenog i mirovinsko-invalidskog osiguranja (i za članove obitelji koje radnik uzdržava);

–          o nezgodama na radu i vremenu privremene nesposobnosti za rad;

–          o radu u inozemstvu;

–          o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem;

–           o prijavljenim patentima i autorskim djelima;

–          o vojnoj obvezi;

–          podaci potrebni za obračun poreza na dohodak i određivanje osobnih odbitaka;

–          podaci vezani uz zaštitu majčinstva;

–          podatke o stručnoj osposobljenosti,  stručnoj osposobljenosti,  za rad na siguran način i za zaštitu od požara;

–          podaci iz osobne iskaznice, OIB-a, MBG;

–          podatke iz prijave na HZZO i HZMO;

–          podaci iz matične knjige radnika;

 

Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti Poslodavcu u roku od osam (8) dana od dana nastanka promjene. Radnici koji ne dostave navedene podatke snose štetne posljedice tog propusta.

 

Poslodavac ne smije od radnika tražiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa zasnivanje radnog odnosa.

 

Poslodavac će imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.

 

Imenovana osoba iz stavka prije mora uživati povjerenje radnika, a sve podatke koje sazna u obavljanju svoje dužnosti mora brižljivo čuvati.

 

 

Zaštita dostojanstva radnika

 

                                                                       Članak 18.

Poslodavac je dužan štititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla, tako da osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

 

U cilju zaštite dostojanstva radnika, Poslodavac će naročito voditi računa pri donošenju odluka o uređenju radnih i sanitarnih prostorija, izboru obvezne radne odjeće, načinu kontrole radnika i imovine, te pri odlučivanju o svim pitanjima uvjeta rada koja izravno ili neizravno mogu uzrokovati izloženost radnika različitim oblicima uznemiravanja.

 

Članak 19.

Poslodavac će imenovati osobu koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika.

U postupku rješavanja pritužbi radnika, imenovana osoba može, ako ocjeni potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osoba u odnosu na koje je podnesena pritužba.

 

Imenovana osoba je obvezna pažljivo utvrditi način i okolnosti uznemiravanja, izvesti i druge dokaze u svrhu utvrđivanja relevantnih činjenica, te ispitati svaki navod radnika, pazeći da postupak provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo radnika kojeg se ispituje i drugih radnika.

 

Radnik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan predstavnik radničkog vijeća ili odvjetnik.

 

O izvedenim dokazima se sastavlja zapisnik koji potpisuju Poslodavac ili imenovana osoba Poslodavca, radnik koji je podnio pritužbu, radnik za kojeg se tvrdi da je uznemirivao, a po potrebi i druge osobe koje su sudjelovale u postupku.

 

Ako Poslodavac ili imenovana osoba Poslodavca procijeni da  je radnika potrebno zaštititi prije donošenja konačne odluke, može, u što kraćem roku  posebnom odlukom utvrditi privremene mjere za njegovu zaštitu (u daljnjem tekstu: privremene mjere).

 

Privremene mjere jesu:

  1. oslobađanje radnika koji je podnio pritužbu od obveze rada,
  2. udaljenje s rada radnika protiv kojeg je podnesena pritužba,
  3. oslobađanje radnika od obveze obavljanja poslova kod kojih dolazi u doticaj s osobom protiv koje je podnio pritužbu.

 

Privremene se mjere utvrđuju za razdoblje  do završetka postupka rješavanja pritužbe.

 

U slučaju iz stavka 7. točke 1. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio, a u slučaju iz stavka 7. stavka 2., ako se utvrdi da je pritužba bila osnovana, u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna tri mjeseca.

 

Članak 20.

Poslodavac ili imenovana osoba Poslodavca mora najkasnije idućega radnog dana nakon podnošenja pritužbe pozvati radnika protiv kojeg je pritužba podnesena, odnosno prvog mogućeg radnog dana.

O očitovanju radnika ili osobe iz stavka 1. ovoga članka sastavlja se bilješka koju taj radnik odnosno osoba potpisuje.

 

Članak 21.

Sve osobe koje rade kod Poslodavca u bilo kojem svojstvu dužne su surađivati s Poslodavcem ili imenovanom osobom Poslodavca, odazvati se njihovom pozivu te im priopćiti podatke važne za utvrđivanje činjenica u postupku zaštite dostojanstva radnika.

Onemogućavanje imenovane osobe Poslodavca u provođenju postupka u vezi s pritužbom povreda je obveze iz radnog odnosa.

 

Članak 22.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni i za njihovu tajnost je odgovoran Poslodavac ili imenovana osoba Poslodavca kao i druge osobe koje su sudjelovale u postupku rješavanja pritužbe, o čemu moraju biti upozorene i to konstatirati u zapisnik.

 

Članak 23.

Poslodavac ili imenovana osoba Poslodavca mora najkasnije u roku  8 (osam) dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji i donijeti odluku o pritužbi.

 

Članak 24.

Ako poslodavac u roku 8 dana ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome  obavijestio Poslodavca u roku od 8 (osam) dana od dana prekida rada.

Za vrijeme prekida rada u smislu stavka 1. i 2. ovog članka radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.

 

Članak 25.

U slučaju ponavljanja uznemiravanja i/ili težih oblika uznemiravanja Poslodavac  može donijeti jednu od slijedećih odluka:

  • Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora
  • Otkaz ugovora o radu skrivljenim ponašanjem radnika.
  • Izvanredni otkaz ugovora o radu

U slučajevima iz prethodnog stavka provest će se postupak propisan Zakonom o radu i  ovim Pravilnikom.

 

Članak 26.

Odluka povodom podnesene pritužbi dostavlja se radniku koji je podnio pritužbu i radniku protiv kojeg je pritužba podnesena.

 

 

 

 

IV       OBVEZE POSLODAVCA

 

Članak 27.

Obveze Poslodavca su:

– procijeniti rizike za sigurnost i zdravlje radnika na radu, uključujući i one kojima su  izvrgnute skupine radnika,

– donijeti odluku o zaštitnim mjerama koje će se primijeniti i ako je potrebno, o zaštitnoj  opremi koja će se upotrijebiti,

– voditi evidenciju radnika o nesrećama na radu koje su uzrokovale nesposobnosti za rad u trajanju dužem od tri dana,

– za odgovarajuća  tijela sastavljati izvješće o nesrećama na radu.

 

Članak 28.

Radnici imaju pravo tražiti od Poslodavca primjenu odgovarajućih mjera i predlagati mu takve mjere koje će ublažiti opasnosti za radnike i ukloniti izvor opasnosti.

 

Članak 29.

Poslodavac ima obvezu osigurati svakom radniku odgovarajuće osposobljavanje za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, posebno u obliku obavijesti i naputka koji se odnose na njegovo radno mjesto i posao, i to:

– kad radnika prima na posao,

– ako radnika premješta na drugi posao,

– ako se uvodi nova radna oprema ili mijenja postojeća,

– ako se uvodi nova tehnologija.

 

Osposobljavanje se obavlja u radno vrijeme i na teret Poslodavca.

 

 

V         PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI RADNIKA

 

Osnovne obveze i prava radnika

 

 

Članak 30.

Radnik je obvezan osobno obavljati preuzeti posao, prema uputama koje je dobio u skladu s naravi i vrstom posla od neposrednog rukovoditelja.

 

 

Članak 31.

Osnovne radne obveze odnose se na sve radnike Poslodavca, koji su dužni:

  1. poslovne radne zadatke utvrđene opisom radnog mjesta obavljati osobno, savjesno i stručno, u skladu s pravilima struke i obvezujućim propisima;
  2. stalno usavršavati svoju radnu i stručnu sposobnost u cilju postizanja veće kvalitete rada;
  3. svrsishodno i razumno koristiti i čuvati sredstva rada  povjerena mu za obavljanje poslova radnog mjesta;
  4. redovito i točno dolaziti na rad prema utvrđenom rasporedu radnog vremena, a stanku koristiti sukladno odredbama Pravilnika i odluke Poslodavca;
  5. raditi prekovremeno sukladno zakonu, ovom Pravilniku i odlukama Poslodavca;
  6. ne napuštati radno mjesto bez odobrenja neposrednog voditelja;
  7. u slučaju opravdanog odsustva s rada o tome obavijestiti neposrednog voditelja najkasnije u roku tri dana;
  8. pravo na odsutnost s rada zbog bolesti i liječenja koristiti u tu svrhu;
  9. na radu se ponašati pristojno, korektno i susretljivo;
  1. pridržavati se svih mjera zaštite na radu;
  2. ne zloupotrebljavati i ne prekoračivati dobivena ovlaštenja;
  3. čuvati poslovnu tajnu u skladu sa aktima Poslodavca;
  4. ne unositi i ne koristiti alkoholna pića i druga opojna sredstva za vrijeme rada, ne dolaziti na rad pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava;
  5. redovito se odazivati na provjeru zdravstvenog stanja i psihofizičkih sposobnosti kad to zatraži Poslodavac, odnosno u rokovima utvrđenim u aktima Poslodavca;
  6. u slučaju potrebe organizacije rada i izvanrednih okolnosti obavljati i druge poslove koji nisu obuhvaćeni poslovima radnog mjesta ali najduže tri mjeseca.

 

Prije stupanja na rad radnik je dužan upoznati se sa ovim radnim obvezama i propisima o radnim odnosima, zaštiti na radu, organizacijom rada.

 

Odgovornost radnika

 

Članak 32.

U slučaju da radnik krši obveze iz radnog odnosa utvrđene zakonom, ovim Pravilnikom,  ugovorom o radu i aktima Poslodavca, Poslodavac može pod uvjetima i na način utvrđen zakonom i ugovorom o radu, radniku otkazati ugovor o radu.

 

Članak 33.

U slučaju otkaza ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, Poslodavac ili osoba koju za to Poslodavac ovlasti obvezna je prethodno pismeno upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa, te mu ukazati na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

 

Članak 34.

Obveza prethodnog pismenog upozorenja ne postoji u slučaju osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa od strane radnika ili zbog neke druge osobito važne činjenice uslijed koje, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa Poslodavca i radnika, nastavak radnog odnosa nije moguć (izvanredni otkaz).

 

Članak 35.

Radnik je dužan  u svom radu pridržavati se osnovnih radnih obveza iz članka 31. Pravilnika, te radnih obveza koje proizlaze iz Zakona i drugih odluka poslodavca.

Kršenje radnih obveza predstavlja otkazni razlog ugovora o radu, a poglavito u sljedećim slučajevima:

–          neopravdani izostanak s posla,

–          učestalo kašnjenje ili napuštanje posla prije završetka radnog vremena,

–          tjelesni napad na drugog radnika ili treću osobu,

–          izvršavanje radnih obveza ispod prosjeka.

–          namjerno i grubo odbijanje izvršavanja radnih zadaća,

–          zloupotreba privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,

–          zloupotreba položaja i prekoračenje danog ovlaštenja,

–          ne izvršavanje naredbi Poslodavca ili po njemu ovlaštenih osoba,

–          konzumiranje alkohola ili drugih opojnih sredstva za vrijeme rada ili dolazak na rad pod njihovim utjecajem,

–          otuđenje ili uništavanje imovine Poslodavca,

–          obavljanje poslova iz djelatnosti Poslodavca za svoj račun,

–          povreda ugleda Poslodavca,

–          uznemiravanje i spolno uznemiravanje radnika,

–          onemogućavanje u radu, odnosno provođenju postupka osobe imenovane za primanje i rješavanja pritužbi u svezi zaštite dostojanstva radnika,

–          podnošenja netočnog obračuna troškova službenog putovanja,

–          zastojem u radu uslijed nestručnog rukovanja sredstvima za rad,

–          nemarnim obavljanjem poslova i radnih zadataka,

–          prestankom rada prije otkaznog roka,

–          neodgovorno, nesavjesno i nestručno obavljanje pojedinih radnih zadataka shodno njegovom radnom mjestu i nalogu Poslodavca,

–          nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava za rad,

–          izazivanja nereda ili nedolično ponašanje u službi,

–          nepravilnosti u održavanju radnih površina, sredstava rada, predmeta rada ili nošenja službene odjeće, odnosno zaštitnih sredstava,

–          nekorištenje osobnih zaštitnih sredstava propisanih za određeno radno mjesto,

–          uklanjanje zaštitnih naprava,

–          druge povrede kojima se nanosi materijalna ili nematerijalna šteta ili se narušava ugled Poslodavca.

–          ne obavještavanje neposrednog voditelja o spriječenosti dolaska na posao

 

 

 

Naknada štete

 

Članak 36.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

 

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je uzrokovao.

 

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on uzrokovao smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

 

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim dijelom s umišljajem za štetu odgovaraju solidarno.

 

Članak 37.

Visina štete utvrđuje se na osnovu cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

 

Procjena vrijednosti oštećenih stvari vrši se putem vještačenja.

 

 

Članak 38.

Naknada štete određuje se u paušalnom iznosu od 300,00 kuna u slijedećim slučajevima:

–          tučnjavom više radnika u vrijeme rada,

–          konzumiranjem alkohola ili drugih opojnih sredstva za vrijeme rada ili dolazak na rad pod njihovim utjecajem,

–          neopravdanim zakašnjenjem u dolasku na posao,

–          neopravdanim izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena,

–          neopravdanim izostankom s posla,

–          zastojem u radu uslijed nestručnog rukovanja sredstvima za rad,

–          nemarnim obavljanjem poslova i radnih zadataka,

–          prestankom rada prije otkaznog roka,

–          odbijanje izvršenja radnih zadaća,

–          neodgovorno, nesavjesno i nestručno obavljanje pojedinih radnih zadataka shodno njegovom radnom mjestu i nalogu Poslodavca,

–          podnošenja netočnog obračuna troškova službenog putovanja,

–          onemogućavanje u radu, odnosno provođenju postupka osobe imenovane za primanje i rješavanja pritužbi u svezi zaštite dostojanstva radnika,

–          nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava za rad,

–          zloupotreba položaja ili prekoračenja danog ovlaštenja,

–          izazivanja nereda ili nedolično ponašanje u službi,

–          zbog nepravilnosti u održavanju radnih površina, sredstava rada,predmeta rada ili nošenja službene odjeće, odnosno zaštitnih sredstava,

–          nezakonito raspolaganje sredstvima i druge nezakonite radnje kojima je poslodavcu nanesena znatna materijalna šteta,

–          nekorištenje osobnih zaštitnih sredstava propisanih za određeno radno mjesto,

–          uklanjanje zaštitnih naprava,

–          pribavljanje osobne i materijalne koristi,

–          druge povrede radne obveze.

 

Članak 39.

Ako je šteta uzrokovana štetnom radnjom mnogo većom od utvrđenog iznosa naknade, Poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.

 

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio Poslodavac dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

 

Članak 40.

Radnik se može djelomično  osloboditi plaćanja naknade štete ako je slabog imovnog stanja, te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

 

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim djelom s umišljajem.

 

Članak 41.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

 

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih  prava iz radnog odnosa.

 

 

 

VI       PROBNI RAD

 

Članak 42.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, može se ugovoriti probni rad.

 

Probni rad je rad kojim se provjeravaju stručne i druge sposobnosti radnika.

 

Tijekom probnog rada, radnik obavlja poslove radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos.

 

Ukoliko Poslodavac želi raskinuti ugovor zaključen uz uvjet probnog rada, dužan je o tome izvijestiti radnika najkasnije sedam dana prije isteka probnog rada, a u protivnom se smatra da je radnik udovoljio probnom radu.

 

Probni rad može trajati:

– za radno mjesto sa NKV, NSS, PKV                                 2 mjeseca,

– za radno mjesto sa SSS, KV, VKV                                    4 mjeseca,

– za radno mjesto sa VŠS, VSS                                            6 mjeseci.

 

O duljini trajanja probnog rada odlučuje Uprava društva ( direktor ), a uzimajući u obzir složenost radnog mjesta.

Članak 43.

 

O rezultatima probnog rada obvezno se sastavlja pisano izvješće koje se uručuje radniku, najkasnije sedam (7) dana prije isteka probnog rada.

 

Radnik se ima pravo pisano izjasniti (prigovoriti) na ocjenu probnog rada u roku od tri (3) dana od prijema ocjene. Prigovor se podnosi Poslodavcu.

 

 

VII      OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

 

Članak 44.

Poslodavac će omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

 

Radnik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.

 

Tijekom obrazovanja za potrebe Poslodavca radniku pripadaju sva prava kao da je radio.

 

Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom u skladu s  Pravilnikom i ugovorom o radu.

 

 

 

VIII    PRIPRAVNICI

 

 

Članak 45.

Poslodavac može osobu koja se prvi puta zapošljava u zanimanju za koje se školovala zaposliti kao pripravnika.

 

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme ukoliko prema utvrđenom planu poslovanja Poslodavca postoji potreba za popunu određenih poslova uz uvjet prethodnog osposobljavanja.

 

S pripravnikom se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme. Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog Poslodavca.

 

Pripravnički staž se obavlja po programu koji Poslodavac donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.

 

Program iz stavka 4. ovog članka obuhvaća osnove koje pripravnik treba upoznati tijekom pripravničkog staža, trajanje pripravničkog staža, stručnu obuku na tim poslovima u pojedinim odjelima, način stručnog osposobljavanja, način polaganja stručnog ispita i sl.

 

Članak 46.

Pripravniku se imenuje mentor koji je dužan osigurati provedbu programa stručnog osposobljavanja.

Članak 47.

 

Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolesti, služenja vojne službe i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 (trideset) dana.

 

IX       PRESTANAK POTREBE ZA RADOM RADNIKA

 

Članak 49.

Zbog razloga dopuštenih zakonom Poslodavac može donijeti odluku o otkazu ugovora o radu.

 

Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

 

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

 

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu,   privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani, te  u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određeno Zakonom o radu ili drugim zakonom.

 

 

Članak 50.

Radnik kojemu se otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.

 

Radniku će se isplatiti otpremnina u visini jedne polovine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca, ali najviše u iznosu tri prosječne mjesečne plaće koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

 

 

X         RADNO VRIJEME

 

Puno radno vrijeme

 

Članak 51.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

 

Početak i završetak radnog vremena, te raspored i promjenu radnog vremena utvrđuje Poslodavac svojom pisanom odlukom, s tim da radni tjedan u pravilu traje pet (5) radnih dana raspoređenih od ponedjeljka do petka.

 

O rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena, Poslodavac obavještava radnike najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

 

Članak 52.

U organizacijskim jedinicama u kojima je proces rada organiziran u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti raspoređeno jednako po tjednima te se u tom slučaju puno ili nepuno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od četiri mjeseca, pri čemu odstupanje od punog radnog vremena (40 sati tjedno) ne smije iznositi više od 12 sati mjesečno.

 

U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka, radnik može raditi najviše 48 sati tjedno, a ako je istekom navedenog razdoblja, prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena, rad duži od punog, odnosno nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom.

 

Nepuno radno vrijeme

 

Članak 53.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom vremenu.

 

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

 

Prekovremeni rad

 

Članak 54.

Poslodavac ima pravo donijeti odluku o obvezi prekovremenog rada u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

 

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

 

U slučaju potrebe uvođenja prekovremenog rada Poslodavac će postupati sukladno Zakonu o radu.

 

Članak 55.

O hitnom prekovremenom radu Poslodavac je obvezan radnika izvijestiti najkasnije jedan dan unaprijed.

 

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, u slučaju kada je prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa elementarne nepogode, dovršenja procesa rada čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a čiji bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu, zamjene odsutnog radnika i drugim sličnim slučajevima, radnik je obvezan raditi prekovremeno bez prethodne obavijesti.

 

                                                                       Članak 56.

Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može raditi prekovremeno trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti, i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, osim u slučaju više sile.

 

Preraspodjela radnog vremena

Članak 57.

Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi Poslodavac.

 

Noćni rad

 

Članak 58.

Noćnim radom smatra se rad između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana.

 

Noćni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena tijekom jednog dana redovito radi najmanje 3 sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada.

 

Ako je rad organiziran u smjenama mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan.

 

Smjenski rad

 

Članak 59.

Rad u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu Poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. Smjena) ili poslijepodnevnom (II. Smjena) dijelu dana.

 

Radnik između dvije uzastopne smjene mora imati neprekidni odmor od najmanje 12 sati.

 

 

 

XI       ODMORI I DOPUSTI

 

Stanka

 

Članak 60.

Radnici koji rade najmanje šest sati dnevno imaju svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme.

 

Članak 61.

Na poslovima na kojima je narav posla takva da ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke, radnicima koji rade na tim poslovima stanka se osigurava višekratnim korištenjem odmora u kraćem trajanju.

 

Vrijeme korištenja stanke određuje Poslodavac.

 

Dnevni odmor

 

Članak 62.

Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

 

Tjedni odmor

 

                                                                       Članak 63.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od 48 sati (četrdeset osam sati), kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 62. ovog Pravilnika.

 

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

 

Ako radnik ne može koristiti odmor na način iz stavka 1. i 2. ovog članka, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdoblju koje ne može biti duže od 2 (dva) tjedna.

 

Iznimno od stavka 3. ovog članka radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ne mogu koristiti odmor iz stavka 1. ovog članka zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor iz članka 62. ovog Pravilnika.

 

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom slijedećeg tjedna, ali vodeći računa o potrebama službe.

 

 

 

 

Godišnji odmor

 

Članak 64.

Radnik ima svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

 

Tjedan dana godišnjeg odmora u smislu stavka 1. ovog članka računa se kao pet dana godišnjeg odmora.

 

Radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 5 (pet) tjedana.

 

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

 

Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 24 (dvadesetčetiri) radna dana.

 

Članak 65.

Dodatni broj dana godišnjeg odmora radnik ostvaruje po osnovi uvjeta rada, složenosti posla, dužine radnog staža, zdravstvenog stanja radnika, statusa roditelja, sukladno daljnjim odredbama ovoga Pravilnika.

 

Na početnu osnovicu iz članka 64. Pravilnika dodaju se dani godišnjeg odmora prema sljedećim mjerilima:

 

  1. Uvjeti rada

 

–          radnik koji u tekućoj godini sudjeluje u provođenju poslova zimske službe, a u vrijeme noćnog rada , ima pravo na 2 radna dana,

–          pomoćni radnik na utovaru smeća ima pravo na 2 radna dana,

 

  1. Složenost posla i stručna sprema

 

-VSS i  VŠS                                                                              2 radna dana

-Voditelji organizacijskih jedinica                                            1 radni dan

 

  1. Dužina radnog staža

 

– od   5 do 10 godina radnog staža                                                            1   radni dan

– od 10 do 15 godina radnog staža                                                            2   radna dana

– od 15 do 25 godina radnog staža                                                            3   radna dana

– od 25 do 30 godina radnog staža                                                            4  radnih dana

– od 30 i više godina radnog  staža                                                           5    radnih dana

 

Navršene godine radnog staža utvrđuju se na dan 31. prosinca prethodne godine.

 

 

 

  1. Zdravstveno stanje radnika

 

– sa rješenjem nadležnog organa utvrđena

invalidnost radnika                                                                                    1 radni dan

 

  1. Status roditelja,

 

– roditelju za svako dijete mlađe

od  15 godina                                                                                         1 radni dan

– samohrani roditelj djeteta mlađeg

od 15 godina                                                                                          1 radni dan

– roditelju, posvojitelju ili staratelju

teže hendikepiranog djeteta, bez

obzira na ostalu djecu                                                                            2 radna dana

 

Pravo na dane godišnjeg odmora po osnovi uvjeta utvrđenih u stavku 2. ovoga članka, točci 5., alinejama 1. i 2.  Pravilnika, imaju djeca radnika koja u tekućoj godini navršavaju 15 godina.

 

Članak 66.

Poslodavac će vrijeme korištenja godišnjeg odmora za sve radnike utvrditi planom korištenja godišnjih odmora koji će se donijeti do 30. lipnja tekuće godine. Do tog roka Poslodavac će, kad to organizacija rada dopušta, odobriti godišnje odmore na pojedinačni zahtjev radnika.

 

Na temelju plana iz prethodnog stavka, Poslodavac svakom radniku izdaje rješenje o korištenju godišnjeg odmora 15 (petnaest) dana prije početka korištenja.

 

Članak 67.

Dužina godišnjeg odmora za svakog radnika utvrđuje se po kriterijima navedenim u čl. 65. ovog Pravilnika.

 

Trajanje godišnjeg odmora utvrđenog po svim kriterijima iz ovog Pravilnika ograničava se na ukupno najviše 30 (trideset) radnih dana.

 

Članak 68.

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela ovisno prvenstveno o procesu rada, kako se s Poslodavcem dogovori.

 

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

 

Neiskorišteni godišnji odmor radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.

 

U slučaju prestanka ugovora o radu, radnik koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti ima pravo na isplatu naknade, umjesto korištenja godišnjeg odmora, u visini naknade plaće koja mu pripada za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

 

 

Članak 69.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposrednog rukovoditelja, najmanje tri dana prije.

 

U slučaju potrebe Poslodavac može zatražiti da radnik odgodi ili prekine korištenje godišnjeg odmora i u tom slučaju radniku će se naknaditi troškovi odgode ili prekida godišnjeg odmora.

 

Plaćeni dopust

 

Članak 70.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše (7) sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima :

 

 

– zaključivanje braka                                                                                     4 radna dana

– rođenje, odnosno posvojenje djeteta                                                          4 radna dana

– smrti člana uže obitelji (suprug, dijete, roditelj, unuk, pastorak, posvojenik, dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje, osoba koju je prema odredbama zakona radnik dužan uzdržavati, osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici ako se takva zajednica može izjednačiti s bračnom zajednicom)                                                                                                  4 radna dana

– smrt brata ili sestre, djeda ili bake, te

roditelja supružnika                                                                                     2 radna dana

– selidba bez obzira na udaljenost                                                                 2 radna dana

– teška bolest roditelja, supružnika ili djeteta                                               3 radna dana 

– radi obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja

za potrebe radnog mjesta kod poslodavca                                                 4 radna dana.

 

Radnik ima pravo u jednoj kalendarskoj godini na plaćeni dopust i više od sedam radnih dana ukoliko bi isti koristio po osnovi smrtnih slučajeva navedenih u stavku 1. ovog. članka.

 

 

Radnici-dobrovoljni davaoci krvi ostvaruju pravo na dva slobodana dana s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, s tim da ovi dani ne ulaze u dane plaćenog dopusta iz stavka 1. ovog članka, a koristi se u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama.

 

Članak 71.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog  dopusta smatraju  se vremenom  provedenim na radu.

 

 

Odluku o odobravanju plaćenog dopusta na temelju zahtjeva radnika i određene dokumentacije donosi Poslodavac.

 

 

Neplaćeni dopust

 

Članak 72.

Radniku se može odobriti neplaćeni dopust zbog školovanja ili stručnog usavršavanja kao i za njegove druge potrebe ako po ocjeni Poslodavca izbivanje s rada neće štetno utjecati na obavljanje poslova.

 

Za vrijeme neplaćenog dopusta radnikova prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

 

 

XII      PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGA PRIMANJA

 

Plaća – osnovna plaća

 

Članak 73.

Za obavljeni rad radniku pripada plaća, a za vrijeme opravdane spriječenosti za rad pripada mu naknada plaće.

 

Radnik iz stavka 1. ovog članka ima pravo i na druga primanja utvrđena zakonom, ovim Pravilnikom, drugim propisom ili ugovorom o radu.

 

Članak 74.

Plaća radnika sastoji se od:

–          osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi,

–          dodatka plaći – po osnovu radnog staža i uvjeta rada,

–          promjenjivog dijela po osnovu rezultata rada,

–          drugih primanja sukladno odredbama ovog Pravilnika.

 

Plaćom se smatra bruto plaća.

Članak 75.

Plaća se isplaćuje za obavljeni rad mjesečno do 15-tog dana u mjesecu za rad u prethodnom mjesecu.

 

Kod isplate plaće radniku se uručuje pisani obračun plaće.

 

Članak 76.

Radnik ima pravo odabrati na koji način i putem koje banke će mu se plaća isplaćivati.

 

Članak 77.

Osnovna plaća utvrđuje se na temelju složenosti poslova i uvjeta rada na određenom radnom mjestu, a što je utvrđeno koeficijentom za obračun plaće u ovom Pravilniku.

 

Osnovna plaća utvrđena ovim Pravilnikom pripada radniku za puno radno vrijeme i redoviti radni učinak, odnosno za broj radnih sati koje ostvari neposrednim radom.

 

Članak 78.

Mjerila za obračun plaće određuju se na način da se osnovica za obračun plaće pomnoži sa koeficijentom složenosti poslova za utvrđivanje plaće.

 

Utvrđuje se osnovica u iznosu od 3.120,00 kuna , a primjenjuje se od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

 

O promjeni osnovice odluku donosi Skupština na temelju ocjene ostvarivanja poslovnog plana i financijskih rezultata poduzeća te na osnovu promjene drugih gospodarskih uvjeta, a na temelju pisanog i obrazloženog prijedloga Uprave sukladno zakonu.

 

Za radnike s kojima je poslodavac sklopio poseban ugovor o međusobnim pravima i obvezama, plaća se utvrđuje na način utvrđen u tom ugovoru.

 Članak 79.

Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik ostvaruje pravo na plaću u visini od 80% od osnovice za obračun plaće radnog mjesta na kojem obavlja pripravnički staž.

 

Članak 80.

Razvrstavanje radnih mjesta  s pripadajućim koeficijentom složenosti obavlja Poslodavac- Uprava.

 

 

Promjenjivi dio plaće

 

Članak 81.

Promjenjivi dio plaće radnik ostvaruje temeljem osobnog učinka u pravilu mjerenog količinom i kvalitetom obavljenog posla, motiviranošću (osobno angažiranje u izvršenju radnog zadatka) i odnosom prema radu (rokovi izvršenja i odnos prema trećima).

 

Poslodavac može radniku isplatiti posebni stimulacijski dodatak na plaću u iznosu do 20% osnovne plaće i to u slijedećim slučajevima:

–          ako kvalitetno i učinkovito obavlja poslove i radne zadatke prije planiranih rokova

–          ako obavlja poslove čiji je opseg izvanredno povećan

–          ako na svom radnom mjestu trpi povećan napor

–          ako uz svoje redovite radne zadatke obavlja i druge poslove

 

O isplati stimulacijskog dodatka odlučuje Uprava samostalno ili na obrazloženi pisani prijedlog voditelja organizacijske jedinice . Stimulacija se utvrđuje za svaki mjesec posebno i individualno po radniku.

 

Ukupan iznos stimulacijskog dodatka na plaću koji se jednom radniku može isplatiti u jednoj kalendarskoj godini iznosi maksimalno 20 % godišnje osnovne plaće.

 

 

Dodaci na osnovnu plaću

 

Članak 82.

Radnik ostvaruje pravo na dodatak na osnovnu plaću za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%, a najviše do 20%.

 

Pod radnim stažom u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva se radni staž koji je upisan u radnu knjižicu uvećan za tekući radni staž kod Poslodavca.

 

Članak 83.

Osnovna plaća, bez dodatka na radni staž uvećat će se za:

– prekovremeni rad,                                            30 %

– rad noću,                                                          30 %

– rad nedjeljom,                                                       30 %

– rad subotom,                                                          15 %

– rad na blagdane i neradne dane,

određene zakonom,                                              40 %

 

Dodaci se međusobno ne isključuju.

Naknada plaće

 

Članak 84.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće kad je zbog opravdanih razloga predviđenih zakonom ovim Pravilnikom i drugim propisom bio spriječen raditi i to za vrijeme:

–          plaćenog dopusta,

–          državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

–          invalidnosti i profesionalne bolesti,

–          porodnog dopusta,

–          mobilizacije u oružane snage RH,

–          zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika,

–          zbog obrazovanja, prekvalifikacije ili stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama Poslodavca,

–          javna funkcija,

–          kulturnih, humanitarnih i sportskih aktivnosti kada mu je to odobreno posebnom odlukom Poslodavca.

 

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca.

 

 

Članak 85.

Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad određuje se od osnovice utvrđene propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.

U slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti i nesreće na radu bez krivnje radnika, radniku pripada pravo na naknadu u visini od 100% njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je počeo koristiti bolovanje.

 

Evidencija i obračun plaća i drugih primanja

 

Članak 86.

Kod Poslodavca sastavljaju se i vode evidencije o obračunu plaća, naknade plaće i ostalim primanjima radnika sukladno propisima o evidencijama o radu i računovodstvu.

 

Članak 87.

Plaća se isplaćuje u rokovima i na način određen ovim Pravilnikom, ako zakonom, ugovorom o radu ili drugim propisima nije drugačije određeno.

 

Članak 88.

Podatke o plaćama radnika može ovlaštenim državnim tijelima ili trećim osobama, koje za to imaju pristanak radnika ili na zakonu utemeljeni razlog, priopćavati samo Poslodavac, odnosno po njemu ovlaštena osoba.

 

Radnik ima pravo na uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

XIII       OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

 

Naknada troškova prijevoza

 

                                                                         Članak 89.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim i mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni pojedinačne mjesečne prijevozne karte, a sukladno trenutno važećoj odluci u društvu.

Članak  90.

Radnik nema pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla:

  1. a) za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta
  2. b) za vrijeme bolovanja (preko 10 dana)
  3. c) za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta
  4. d) za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
  5. e) za vrijeme mobilizacije u HV.

 

                                                           Članak 91.

Radnik ima pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku. Troškovi za korištenje privatnog automobila za službene svrhe nadoknadit će se u visini od 2,00 kn po prijeđenom kilometru. U obračun naknade za prijeđene kilometre mogu se uzeti računi za autocestu , parkiranje i sl.

Radnik iz stavka 1. ovog članka odgovara za točnost podataka podnesenog obračuna troškova .

Netočno podnošenje obračuna troškova  smatra se povredom radne obveze.

 

Članak 92.

Radnik može ostvariti pravo na isplatu : naknade troškova , potpore i nagrade.

Naknade troškova su :

–          troškovi službenog puta i noćenja

–          dnevnice u zemlji i inozemstvu

–          terenski dodatak

–          naknade za odvojen život

–          otpremnine za odlazak u mirovinu

–          otpremnine zbog poslovno uvjetovanog otkaza

Potpore mogu biti :

–          za slučaj smrti radnika

–          za slučaj smrti člana uže obitelji

–          za novorođeno dijete

Nagrade su :

–          prigode ( božićnica, uskrsnica i dr. )

–          jubilarne nagrade

–          druge nagrade

 

Materijalni primici iz ovoga članka  mogu se isplaćivati temeljem posebnog akta kojeg donosi Direktor, a u skladu sa financijskim mogućnostima poslodavca i važećim propisima.

 

 

XIV      EVIDENCIJA I OBRAČUN PLAĆA I DRUGIH PRIMANJA

 

Članak 93.

Kod Poslodavca sastavljaju se i vode evidencije i obračuni plaća, naknada plaća i ostalih primanja radnika prema propisima o evidencijama o radu i računovodstvu.

 

Članak 94.

Plaća se isplaćuje u rokovima i na način određen ovim Pravilnikom, ako zakonom, ugovorom ili drugim propisima nije drugačije određeno.

 

Članak 95.

Podatke o plaćama radnika može ovlaštenim državnim tijelima ili trećim osobama, koje za to imaju pristanak radnika ili na zakonu utemeljeni razlog, priopćavati samo Poslodavac, odnosno po njemu ovlašten osoba.

 

Radnik ima pravo na uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko invalidsko i zdravstveno osiguranje.

 

XV       PRIDRŽAVANJE MJERA ZAŠTITE NA RADU

 

Članak 96.

Radnici su obvezni pridržavati se svih mjera zaštite na radu i time pridonijeti da se nesreće na radu spriječe ili svedu na najmanju mjeru.

 

Radnici su obvezni pridržavati se propisa o zaštiti na radu, uputa i savjeta koji su im dani radi sprečavanja nesreća na radu i profesionalnih bolesti.

 

Radnici su pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću obvezni s dužnom pozornošću upotrebljavati osobna zaštitna sredstva i koristiti se zaštitnim napravama.

 

Radnik je obvezan upozoriti suradnike koji su mu dodijeljeni za rad na opasnosti koje su povezane s obavljanjem njihova posla i na propise za sprečavanje nesreća kojih se treba pridržavati prigodom rada na tim poslovima. Uklanjanje zaštitnih naprava ili neupotrebljavanje osobnih zaštitnih sredstava predstavlja povredu radne obveze koja u težim slučajevima može imati za posljedicu izvanredan otkaz ugovora o radu.

 

Radnik ima pravo odbiti rad i o tome obavijestiti neposrednog voditelja ako mu prijeti neposredna opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i ima pravo zahtijevati da se nedostaci iz zaštite na radu na mjestu rada što prije otklone.

 

Radnici se moraju pridržavati svih propisa i mjera za sprečavanje požara.

 

Članak 97.

Ako se radniku dogodila nesreća na poslu, a to nije u stanju javiti, tada je eventualni očevidac ili radnik koji je primijetio nesreću, obvezan o događaju odmah obavijestiti neposrednog rukovoditelja ili odgovornog radnika radi poduzimanja mjera koje su ovlaštene osobe povodom nesreće na poslu obvezne poduzeti.

 

XVI      OBAVJEŠTAVANJE RADNIKA

 

Članak 98.

Obavještavanje radnika obavlja se putem oglasnih ploča u prostorijama u kojima radnici obavljaju djelatnosti Poslodavca ili na drugi radnicima dostupan način.

 

Radnik se ne može pozivati da objavljeni oglas nije pročitao.

 

XVII     OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

I  ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

 

Članak 99.

Sve odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa u pisanom obliku donosi Poslodavac ili osoba koju on ovlasti pisanom punomoći.

 

Članak 100.

Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od 15 (petnaest) dana od dostave odluke kojom je njegovo pravo povrijeđeno, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje tog prava.

 

U odluci o ostvarivanju prava Poslodavac je dužan dati radniku pouku o pravu ulaganja zahtjeva za ostvarivanje prava i upozoriti ga na rok za ulaganje zahtjeva i na tijelo kojem se upućuje zahtjev.

 

Odluke o ostvarivanju prava neposredno se uručuju radniku ili dostavljaju preporučenom poštom na posljednju adresu koju je radnik prijavio Poslodavcu.

 

Ako radnik odbije primiti odluku Poslodavca ili u slučaju nemogućnosti isporuke zbog nepoznate adrese dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj ploči Poslodavca.

 

Istekom roka od osam (8) dana od isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostavljanje izvršeno.

 

Ako radnik ima punomoćnika dostavljanje se vrši osobi koja je određena za punomoćnika.

 

Odbijanje se može utvrditi u prisutnosti dvojice radnika – svjedoka i tada se smatra da je dostavljanje izvršeno.

 

Članak 101.

Zahtjev za zaštitu prava ne zadržava izvršenje.

 

Članak 102.

Ako radnik nije zadovoljan odlukom Poslodavca ili ako Poslodavac u roku od 15 (petnaest) dana ne odluči o zahtjevu radnika, radnik može u daljnjem roku od 15 (petnaest) dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

XVIII    ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA

 

Članak 103.

Unutarnja organizacija Komunalca Glina d.o.o. proizlazi i temelji se na tehničko tehnološkoj podjeli rada, funkcionalnom načelu i organizacijskim oblicima rada koji odgovaraju prirodi pojedine djelatnosti ili obavljanju poslova u pojedinom dijelu jedinstvenog procesa rada i poslovanja Društva.

 

Polazeći od navedenih kriterija i zahtjeva iz stavka 1. ovog članka u  Komunalcu Glina d.o.o. se organiziraju proizvodno uslužne djelatnosti prema tehnološkim dijelovima procesa rada sa statusom ustrojstvenih cjelina i to:

  1. Ured Uprave u kojoj se obavljaju djelatnosti:

–          planiranje, organiziranje, vođenje i kontrola aktivnosti djelatnosti kojom se bavi društvo,

–          osiguravanje djelotvornog korištenja materijalnih i financijskih sredstava te rada osoblja i ispunjavanje planova poslovanja,

–          planiranje i kontrolu dnevnih aktivnosti društva, kontrolu troškova,

–          nadziranje primjene propisa o sigurnosti na radu i sličnih postupaka,

–          predstavljanje organizacijske jedinice u okviru nadležnosti u trgovačkom društvu i izvan  njega  i dr.,

–           pravni poslovi,

–           planiranje, organiziranje, vođenje i kontrola kadrovske politike,

–          osposobljavanje radnika,

–          protupožarna zaštita i zaštita imovine,

–           vođenje arhive,

–           istraživanje i praćenje tržišta,

–          praćenje postupka javne nabave,

–           nabava i prodaja,

–           likvidatura,

–           skladištenje,

–           planiranje,

–           kontrola troškova i osiguranje djelotvornog korištenja sredstava,

–          planiranje i priprema građenja, održavanja cesta i javnih zelenih površina,

–          kalkulacije

–          gospodarenje otpadom i zaštita okoliša

–          upravljanje stambenim zgradama

 

  1. Računovodstvo i financije

 

            – planiranje, organiziranje, vođenje i kontrola aktivnosti djelatnosti kojom se bavi

društvo,

            – planiranje i kontrolu dnevnih aktivnosti društva, kontrolu troškova,

vođenje izrade izvješća o svim materijalno–financijskim promjenama i transakcijama

  u Društvu,

izrada financijskih planova Društva,

pripremanje izvješća o poreznim obvezama,

            – potvrđivanje točnosti dokumenata i izvješća koja se odnose na sva plaćanja, ostale

transakcije kao i promjene u materijalnoj imovini Društva,

obračunavanje plaća i poslovi platnog prometa,

poslovi knjiženja svih poslovnih promjena,

izrada periodičnih obračuna i završnog računa,

predlaganje mjera racionalizacije poslovanja

financijsko-materijalno knjigovodstvo te plan i analiza.

 

  1. Građevinski radovi, održavanje lokalnih cesta, zimska služba, tržnica , stambene zgrade, javna rasvjeta

 

– planiranje i priprema građenja, održavanja cesta i javnih zelenih površina uz cestu

– upravljanje stambenim zgradama

– briga oko javne rasvjete

–  upravljanje i održavanje prostora tržnice

 

  1. Groblja i zelene površine

 

– održavanje groblja, te obavljanje pogrebnih poslova (održavanje prostora i zgrada za

obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika, preuzimanje, opremanje i prijevoz umrle

osobe do mjesta ukopa ili kremiranja)

– obavljanje poslova ukopa

– izgradnja nadgrobnih objekata

– održavanje javnih površina (osnivanje novih zelenih površina,  čišćenje sipine,       održavanje popločenih staza, mala zimska  služba, održavanje parkova,  održavanje vanjskih parkova

Članak 104.

Poslove vodi Uprava Društva – Direktor u skladu s ovlastima utvrđenim zakonom i Izjavom o osnivanju  Komunalac Glina d.o.o.

Ured Uprave – direktora obavlja poslove kreiranja, upravljanja, organiziranja, vođenja i kontrole poslovanja.

 

Službama i odjelima u skladu s ovlastima Poslodavca rukovode voditelji koji su neposredno odgovorni Poslodavcu.

 

Članak 105.

Sistematizacija radnih mjesta je sistemski popis svih poslova kod Poslodavca definiranih i utvrđenih po radnim mjestima, koja imaju svoj naziv.

 

Za svako radno mjesto utvrđeni su određeni osnovni uvjeti, te dodatni uvjeti i to:

–          stručna sprema,

–          struka (smjer),

–          posebna znanja potrebna za uspješno obavljanje posla,

–          radno iskustvo,

 

 

Članak 106.

Broj radnika za pojedina sistematizirana radna mjesta može Uprava- Direktor povećati zbog povećanog opsega poslova.

 

 

 

XIX      ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 107.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti dosadašnji  Pravilnik o radu  sa svim pripadajućim izmjenama i dopunama.

 

Članak 108.

Pravilnik stupa na snagu nakon proteka roka od osam (8) dana od dana objave na oglasnoj ploči Poslodavca ,a primjenjuje se od 01.12.20016, i to sukladno Pravilniku o načinu objave Pravilnika o radu.  Ovaj Pravilnik objavit će se na oglasnoj ploči 22. studenog 2016. godine.

 

Izmjene i dopune  Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu za njegovo donošenje

 

Članak 109.

Tumačenje odredbi Pravilnika daje Poslodavac.

 

Članak 110.

Prilozi ovog Pravilnika koji čine njegov sastavni dio slijedeći su dokumenti:

–          Organizacijska shema Društva (prilog 1.),

–          Popis radnih mjesta sa koeficijentima složenosti poslova (prilog 2.),

–          Izjava Radničkog vijeća

 

 

 

 

 

 

Objavljeno na oglasnoj ploči 22.studenog 2016. godine.

 

Ur. broj: 01/16-1865/1-I

 

 

Direktor

                                                                                                      Suzana Piškor,bacc.publ.adm.

                                                                                   _______________________________        

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

K O M U N A L A C G L I N A d . o . o .
Glina, Petrinjska 4

P R A V I L N I K O R A D U

Glina, studeni 2016.
Na temelju članka 26. i 27. Zakona o radu (NN br. 93/14) i članka 422. stavak 3. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15), Komunalac Glina d.o.o., Petrinjska 4, Glina, kojeg zastupa direktorica Suzana Piškor bacc.publ.adm. (u daljnjem tekstu: Poslodavac), dana 21. studenog 2016. godine nakon provedenog postupka savjetovanja sa Radničkim vijećem donosi

P R A V I L N I K O R A D U
I OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se plaće, organizacija rada i druga pitanja u vezi s radom, koja su važna za radnike zaposlene kod Poslodavca.
Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike Poslodavca.
Propisi o zaštiti na radu i sigurnosti na radu, i pravilnik o radu dostupni su svim radnicima zaposlenim kod Poslodavca, te iste mogu dobiti kod Stručnog suradnika za pravne poslove .
Izrazi koji se u ovom Pravilniku koriste za fizičke osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.
Organizacija rada i sistematizacija radnih mjesta pobliže se uređuje Prilogom ( Prilog 2 ) uz ovaj Pravilnik .

Članak 2.
Poslodavac vodi evidenciju o zaposlenim radnicima, koja sadrži podatke o radnicima i podatke o radnom vremenu, a na način propisan posebnim pravilnikom koji donosi ministar nadležan za rad.
Članak 3.
Mjesto i način obavljanja rada Poslodavac određuje ugovorom o radu, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.

Prilikom zasnivanja radnog odnosa Poslodavac raspoređuje radnika na mjesto rada na kojem će najčešće raditi, a ako će radnik raditi na različitim mjestima onda će ga upoznati s radom, pravima i obvezama obavljanja rada na tim mjestima.

Članak 4.
Prije stupanja radnika na rad Poslodavac upoznaje radnika s propisima u svezi s radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom na radu.
Članak 5.
Radnik je obvezan savjesno i marljivo obavljati poslove radnog mjesta za obavljanje kojih je sklopio ugovor o radu, usavršavati svoje znanje i radne vještine, štititi poslovne interese Poslodavca i pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije posla i pravila struke, a Poslodavac će radniku isplatiti plaću i omogućiti mu ostvarivanje drugih prava utvrđenih Pravilnikom.

Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.

Troškove liječničkog pregleda iz stavka 3. ovog članka snosi Poslodavac.

II SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Zasnivanje radnog odnosa
Članak 6.
Ugovor o radu može sklopiti svaka osoba koja je navršila petnaest godina života i starija od petnaest godina, a mlađa od osamnaest godina uz uvjet da ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje.
Malodobnik stariji od petnaest godina života može sklopiti ugovor o radu samo uz ovlaštenje zakonskog zastupnika.

Članak 7.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa s novim radnikom i načinu izbora donosi Poslodavac.

Članak 8.
Poslodavac može prije sklapanja ugovora o radu zahtijevati i:
– prethodno utvrđivanje stvarnog zdravstvenog stanja kandidata za zaposlenje upućivanjem na liječnički pregled,
– prethodnu provjeru sposobnosti kandidata za zaposlenje, te utvrditi način takve provjere,
– ugovaranje probnog rada.

Članak 9.
Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim slučajeva kada je Zakonom o radu dopušteno sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje ugovorne strane dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način utvrđen ugovorom o radu ili Zakonom o radu.

Članak 10.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja (npr. privremeno povećanje opsega posla, ostvarenje određenog poslovnog poduhvata i dr.).

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu iz stavka 1. ovog članka, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

Iznimno od stavka 2. ovog članka, ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati duže od 3 (tri) godine, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom .

Razlozima iz stavka 1. ovog članka smatraju se (primjerice):
– zamjena privremeno nenazočnog radnika,
– privremeno povećanje opsega posla
– privremenim poslovima za obavljanje kojih Poslodavac ima iznimnu potrebu,
– ostvarenju određenog poslovnog pothvata,
– drugim slučajevima utvrđenim zakonom

Prekid kraći od 2 (dva) mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od 3 (tri) godine iz stavka 2. ovog članka.
Članak 11.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku i mora sadržavati sve uglavke propisane zakonom.

Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku Poslodavac će radniku prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Ako Poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu je sklopljen ako su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora i ovjerile ga svojim potpisima.

Poslodavac je obvezan u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu odnosno u roku od 15 dana od početka rada, radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa

Članak 12.
Poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i broj radnika i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje poslova ako ti uvjeti nisu propisani zakonom ili drugim propisima.

Popis radnih mjesta prilog je Pravilnika pod nazivom SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA i čini njegov sastavni dio.
Članak 13.
Za obavljanje određenih poslova može se predvidjeti alternativno i više stupnja obrazovanja odnosno stručne spreme.

Prilikom utvrđivanja potrebe za zasnivanjem radnog odnosa Poslodavac može utvrditi i dodatne uvjete kojima radnik treba udovoljavati da bi mogao obavljati poslove radnog mjesta odnosno može promijeniti određene uvjete, ako ocijeni da su oni bitni za uspješno obavljanje poslova radnog mjesta, a nisu utvrđeni Pravilnikom ili su utvrđeni na drugačiji način.

Članak 14.
Provjeru znanja, sposobnosti i vještine za obavljanje određenih poslova iz članka 13. stavka 2. Pravilnika, Poslodavac može povjeriti stručnom povjerenstvu. Stručno povjerenstvo se sastoji od tri člana.

Članovi stručnog povjerenstva iz prethodnog stavka ovog članka moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme u odnosu na radnika čije se sposobnosti provjeravaju.

Članak 15.
Posebna zdravstvena sposobnost uvjet je za obavljanje onih poslova na kojima radnik po pravilniku ministra nadležnog za rad može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.

Prethodna provjera iz stavka 1. ovog članka obvezatno se provodi i kod premještanja na poslove s posebnim uvjetima rada.

Radi utvrđivanja opće zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može prije zasnivanja radnog odnosa uputiti na liječnički pregled i osobu koja kao radnik neće raditi na poslovima iz stavka 1. ovog članka.

Troškove utvrđivanja zdravstvene sposobnosti radnika snosi Poslodavac.
III ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Zaštita i sigurnost na radu

Članak 16.
Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu života i sigurnosti radnika na radu, a osobito: održavati strojeve, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, primijeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprječavati opasnosti na radu, obavještavati radnike o opasnostima na radu, osposobljavati ih za rad na siguran način, te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu.

Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na poslu.

Radnik je u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobna zaštitna sredstva, odmah obavijestiti Poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost, te provoditi druge propisane ili od Poslodavca utvrđene mjere.

Zaštita privatnosti

Članak 17.
Poslodavac prikuplja, obrađuje i koristi podatke o radnicima, te iste dostavlja trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom radnika.

Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama, samo radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

Poslodavac ili osoba koju on za to posebno opunomoći će prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati podatke:
– o adresi prebivališta, odnosno boravišta te uvjetima stanovanja;
– o stečenoj stručnoj spremi i određenim specijalističkim znanjima, stručnim ispitima;
– o dosadašnjem zaposlenju i trajanju radnog odnosa;
– o korištenju prava iz zdravstvenog i mirovinsko-invalidskog osiguranja (i za članove obitelji koje radnik uzdržava);
– o nezgodama na radu i vremenu privremene nesposobnosti za rad;
– o radu u inozemstvu;
– o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem;
– o prijavljenim patentima i autorskim djelima;
– o vojnoj obvezi;
– podaci potrebni za obračun poreza na dohodak i određivanje osobnih odbitaka;
– podaci vezani uz zaštitu majčinstva;
– podatke o stručnoj osposobljenosti, stručnoj osposobljenosti, za rad na siguran način i za zaštitu od požara;
– podaci iz osobne iskaznice, OIB-a, MBG;
– podatke iz prijave na HZZO i HZMO;
– podaci iz matične knjige radnika;

Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti Poslodavcu u roku od osam (8) dana od dana nastanka promjene. Radnici koji ne dostave navedene podatke snose štetne posljedice tog propusta.

Poslodavac ne smije od radnika tražiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa zasnivanje radnog odnosa.

Poslodavac će imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom.

Imenovana osoba iz stavka prije mora uživati povjerenje radnika, a sve podatke koje sazna u obavljanju svoje dužnosti mora brižljivo čuvati.

Zaštita dostojanstva radnika

Članak 18.
Poslodavac je dužan štititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla, tako da osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

U cilju zaštite dostojanstva radnika, Poslodavac će naročito voditi računa pri donošenju odluka o uređenju radnih i sanitarnih prostorija, izboru obvezne radne odjeće, načinu kontrole radnika i imovine, te pri odlučivanju o svim pitanjima uvjeta rada koja izravno ili neizravno mogu uzrokovati izloženost radnika različitim oblicima uznemiravanja.

Članak 19.
Poslodavac će imenovati osobu koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika.
U postupku rješavanja pritužbi radnika, imenovana osoba može, ako ocjeni potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osoba u odnosu na koje je podnesena pritužba.

Imenovana osoba je obvezna pažljivo utvrditi način i okolnosti uznemiravanja, izvesti i druge dokaze u svrhu utvrđivanja relevantnih činjenica, te ispitati svaki navod radnika, pazeći da postupak provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo radnika kojeg se ispituje i drugih radnika.

Radnik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan predstavnik radničkog vijeća ili odvjetnik.

O izvedenim dokazima se sastavlja zapisnik koji potpisuju Poslodavac ili imenovana osoba Poslodavca, radnik koji je podnio pritužbu, radnik za kojeg se tvrdi da je uznemirivao, a po potrebi i druge osobe koje su sudjelovale u postupku.

Ako Poslodavac ili imenovana osoba Poslodavca procijeni da je radnika potrebno zaštititi prije donošenja konačne odluke, može, u što kraćem roku posebnom odlukom utvrditi privremene mjere za njegovu zaštitu (u daljnjem tekstu: privremene mjere).

Privremene mjere jesu:
1. oslobađanje radnika koji je podnio pritužbu od obveze rada,
2. udaljenje s rada radnika protiv kojeg je podnesena pritužba,
3. oslobađanje radnika od obveze obavljanja poslova kod kojih dolazi u doticaj s osobom protiv koje je podnio pritužbu.

Privremene se mjere utvrđuju za razdoblje do završetka postupka rješavanja pritužbe.

U slučaju iz stavka 7. točke 1. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio, a u slučaju iz stavka 7. stavka 2., ako se utvrdi da je pritužba bila osnovana, u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna tri mjeseca.

Članak 20.
Poslodavac ili imenovana osoba Poslodavca mora najkasnije idućega radnog dana nakon podnošenja pritužbe pozvati radnika protiv kojeg je pritužba podnesena, odnosno prvog mogućeg radnog dana.
O očitovanju radnika ili osobe iz stavka 1. ovoga članka sastavlja se bilješka koju taj radnik odnosno osoba potpisuje.

Članak 21.
Sve osobe koje rade kod Poslodavca u bilo kojem svojstvu dužne su surađivati s Poslodavcem ili imenovanom osobom Poslodavca, odazvati se njihovom pozivu te im priopćiti podatke važne za utvrđivanje činjenica u postupku zaštite dostojanstva radnika.
Onemogućavanje imenovane osobe Poslodavca u provođenju postupka u vezi s pritužbom povreda je obveze iz radnog odnosa.

Članak 22.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni i za njihovu tajnost je odgovoran Poslodavac ili imenovana osoba Poslodavca kao i druge osobe koje su sudjelovale u postupku rješavanja pritužbe, o čemu moraju biti upozorene i to konstatirati u zapisnik.

Članak 23.
Poslodavac ili imenovana osoba Poslodavca mora najkasnije u roku 8 (osam) dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji i donijeti odluku o pritužbi.

Članak 24.
Ako poslodavac u roku 8 dana ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od 8 (osam) dana od dana prekida rada.
Za vrijeme prekida rada u smislu stavka 1. i 2. ovog članka radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.

Članak 25.
U slučaju ponavljanja uznemiravanja i/ili težih oblika uznemiravanja Poslodavac može donijeti jednu od slijedećih odluka:
• Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora
• Otkaz ugovora o radu skrivljenim ponašanjem radnika.
• Izvanredni otkaz ugovora o radu
U slučajevima iz prethodnog stavka provest će se postupak propisan Zakonom o radu i ovim Pravilnikom.

Članak 26.
Odluka povodom podnesene pritužbi dostavlja se radniku koji je podnio pritužbu i radniku protiv kojeg je pritužba podnesena.
IV OBVEZE POSLODAVCA

Članak 27.
Obveze Poslodavca su:
– procijeniti rizike za sigurnost i zdravlje radnika na radu, uključujući i one kojima su izvrgnute skupine radnika,
– donijeti odluku o zaštitnim mjerama koje će se primijeniti i ako je potrebno, o zaštitnoj opremi koja će se upotrijebiti,
– voditi evidenciju radnika o nesrećama na radu koje su uzrokovale nesposobnosti za rad u trajanju dužem od tri dana,
– za odgovarajuća tijela sastavljati izvješće o nesrećama na radu.

Članak 28.
Radnici imaju pravo tražiti od Poslodavca primjenu odgovarajućih mjera i predlagati mu takve mjere koje će ublažiti opasnosti za radnike i ukloniti izvor opasnosti.

Članak 29.
Poslodavac ima obvezu osigurati svakom radniku odgovarajuće osposobljavanje za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, posebno u obliku obavijesti i naputka koji se odnose na njegovo radno mjesto i posao, i to:
– kad radnika prima na posao,
– ako radnika premješta na drugi posao,
– ako se uvodi nova radna oprema ili mijenja postojeća,
– ako se uvodi nova tehnologija.

Osposobljavanje se obavlja u radno vrijeme i na teret Poslodavca.
V PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI RADNIKA

Osnovne obveze i prava radnika
Članak 30.
Radnik je obvezan osobno obavljati preuzeti posao, prema uputama koje je dobio u skladu s naravi i vrstom posla od neposrednog rukovoditelja.
Članak 31.
Osnovne radne obveze odnose se na sve radnike Poslodavca, koji su dužni:
1. poslovne radne zadatke utvrđene opisom radnog mjesta obavljati osobno, savjesno i stručno, u skladu s pravilima struke i obvezujućim propisima;
2. stalno usavršavati svoju radnu i stručnu sposobnost u cilju postizanja veće kvalitete rada;
3. svrsishodno i razumno koristiti i čuvati sredstva rada povjerena mu za obavljanje poslova radnog mjesta;
4. redovito i točno dolaziti na rad prema utvrđenom rasporedu radnog vremena, a stanku koristiti sukladno odredbama Pravilnika i odluke Poslodavca;
5. raditi prekovremeno sukladno zakonu, ovom Pravilniku i odlukama Poslodavca;
6. ne napuštati radno mjesto bez odobrenja neposrednog voditelja;
7. u slučaju opravdanog odsustva s rada o tome obavijestiti neposrednog voditelja najkasnije u roku tri dana;
8. pravo na odsutnost s rada zbog bolesti i liječenja koristiti u tu svrhu;
9. na radu se ponašati pristojno, korektno i susretljivo;
10. pridržavati se svih mjera zaštite na radu;
11. ne zloupotrebljavati i ne prekoračivati dobivena ovlaštenja;
12. čuvati poslovnu tajnu u skladu sa aktima Poslodavca;
13. ne unositi i ne koristiti alkoholna pića i druga opojna sredstva za vrijeme rada, ne dolaziti na rad pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava;
14. redovito se odazivati na provjeru zdravstvenog stanja i psihofizičkih sposobnosti kad to zatraži Poslodavac, odnosno u rokovima utvrđenim u aktima Poslodavca;
15. u slučaju potrebe organizacije rada i izvanrednih okolnosti obavljati i druge poslove koji nisu obuhvaćeni poslovima radnog mjesta ali najduže tri mjeseca.

Prije stupanja na rad radnik je dužan upoznati se sa ovim radnim obvezama i propisima o radnim odnosima, zaštiti na radu, organizacijom rada.

Odgovornost radnika

Članak 32.
U slučaju da radnik krši obveze iz radnog odnosa utvrđene zakonom, ovim Pravilnikom, ugovorom o radu i aktima Poslodavca, Poslodavac može pod uvjetima i na način utvrđen zakonom i ugovorom o radu, radniku otkazati ugovor o radu.

Članak 33.
U slučaju otkaza ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, Poslodavac ili osoba koju za to Poslodavac ovlasti obvezna je prethodno pismeno upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa, te mu ukazati na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Članak 34.
Obveza prethodnog pismenog upozorenja ne postoji u slučaju osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa od strane radnika ili zbog neke druge osobito važne činjenice uslijed koje, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa Poslodavca i radnika, nastavak radnog odnosa nije moguć (izvanredni otkaz).

Članak 35.
Radnik je dužan u svom radu pridržavati se osnovnih radnih obveza iz članka 31. Pravilnika, te radnih obveza koje proizlaze iz Zakona i drugih odluka poslodavca.
Kršenje radnih obveza predstavlja otkazni razlog ugovora o radu, a poglavito u sljedećim slučajevima:
– neopravdani izostanak s posla,
– učestalo kašnjenje ili napuštanje posla prije završetka radnog vremena,
– tjelesni napad na drugog radnika ili treću osobu,
– izvršavanje radnih obveza ispod prosjeka.
– namjerno i grubo odbijanje izvršavanja radnih zadaća,
– zloupotreba privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,
– zloupotreba položaja i prekoračenje danog ovlaštenja,
– ne izvršavanje naredbi Poslodavca ili po njemu ovlaštenih osoba,
– konzumiranje alkohola ili drugih opojnih sredstva za vrijeme rada ili dolazak na rad pod njihovim utjecajem,
– otuđenje ili uništavanje imovine Poslodavca,
– obavljanje poslova iz djelatnosti Poslodavca za svoj račun,
– povreda ugleda Poslodavca,
– uznemiravanje i spolno uznemiravanje radnika,
– onemogućavanje u radu, odnosno provođenju postupka osobe imenovane za primanje i rješavanja pritužbi u svezi zaštite dostojanstva radnika,
– podnošenja netočnog obračuna troškova službenog putovanja,
– zastojem u radu uslijed nestručnog rukovanja sredstvima za rad,
– nemarnim obavljanjem poslova i radnih zadataka,
– prestankom rada prije otkaznog roka,
– neodgovorno, nesavjesno i nestručno obavljanje pojedinih radnih zadataka shodno njegovom radnom mjestu i nalogu Poslodavca,
– nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava za rad,
– izazivanja nereda ili nedolično ponašanje u službi,
– nepravilnosti u održavanju radnih površina, sredstava rada, predmeta rada ili nošenja službene odjeće, odnosno zaštitnih sredstava,
– nekorištenje osobnih zaštitnih sredstava propisanih za određeno radno mjesto,
– uklanjanje zaštitnih naprava,
– druge povrede kojima se nanosi materijalna ili nematerijalna šteta ili se narušava ugled Poslodavca.
– ne obavještavanje neposrednog voditelja o spriječenosti dolaska na posao

Naknada štete

Članak 36.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on uzrokovao smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim dijelom s umišljajem za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 37.
Visina štete utvrđuje se na osnovu cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

Procjena vrijednosti oštećenih stvari vrši se putem vještačenja.
Članak 38.
Naknada štete određuje se u paušalnom iznosu od 300,00 kuna u slijedećim slučajevima:
– tučnjavom više radnika u vrijeme rada,
– konzumiranjem alkohola ili drugih opojnih sredstva za vrijeme rada ili dolazak na rad pod njihovim utjecajem,
– neopravdanim zakašnjenjem u dolasku na posao,
– neopravdanim izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuštanjem rada prije kraja radnog vremena,
– neopravdanim izostankom s posla,
– zastojem u radu uslijed nestručnog rukovanja sredstvima za rad,
– nemarnim obavljanjem poslova i radnih zadataka,
– prestankom rada prije otkaznog roka,
– odbijanje izvršenja radnih zadaća,
– neodgovorno, nesavjesno i nestručno obavljanje pojedinih radnih zadataka shodno njegovom radnom mjestu i nalogu Poslodavca,
– podnošenja netočnog obračuna troškova službenog putovanja,
– onemogućavanje u radu, odnosno provođenju postupka osobe imenovane za primanje i rješavanja pritužbi u svezi zaštite dostojanstva radnika,
– nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava za rad,
– zloupotreba položaja ili prekoračenja danog ovlaštenja,
– izazivanja nereda ili nedolično ponašanje u službi,
– zbog nepravilnosti u održavanju radnih površina, sredstava rada,predmeta rada ili nošenja službene odjeće, odnosno zaštitnih sredstava,
– nezakonito raspolaganje sredstvima i druge nezakonite radnje kojima je poslodavcu nanesena znatna materijalna šteta,
– nekorištenje osobnih zaštitnih sredstava propisanih za određeno radno mjesto,
– uklanjanje zaštitnih naprava,
– pribavljanje osobne i materijalne koristi,
– druge povrede radne obveze.

Članak 39.
Ako je šteta uzrokovana štetnom radnjom mnogo većom od utvrđenog iznosa naknade, Poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio Poslodavac dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 40.
Radnik se može djelomično osloboditi plaćanja naknade štete ako je slabog imovnog stanja, te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim djelom s umišljajem.

Članak 41.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

VI PROBNI RAD

Članak 42.
Prilikom sklapanja ugovora o radu, može se ugovoriti probni rad.

Probni rad je rad kojim se provjeravaju stručne i druge sposobnosti radnika.

Tijekom probnog rada, radnik obavlja poslove radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos.

Ukoliko Poslodavac želi raskinuti ugovor zaključen uz uvjet probnog rada, dužan je o tome izvijestiti radnika najkasnije sedam dana prije isteka probnog rada, a u protivnom se smatra da je radnik udovoljio probnom radu.

Probni rad može trajati:
– za radno mjesto sa NKV, NSS, PKV 2 mjeseca,
– za radno mjesto sa SSS, KV, VKV 4 mjeseca,
– za radno mjesto sa VŠS, VSS 6 mjeseci.

O duljini trajanja probnog rada odlučuje Uprava društva ( direktor ), a uzimajući u obzir složenost radnog mjesta.
Članak 43.

O rezultatima probnog rada obvezno se sastavlja pisano izvješće koje se uručuje radniku, najkasnije sedam (7) dana prije isteka probnog rada.

Radnik se ima pravo pisano izjasniti (prigovoriti) na ocjenu probnog rada u roku od tri (3) dana od prijema ocjene. Prigovor se podnosi Poslodavcu.
VII OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 44.
Poslodavac će omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.

Tijekom obrazovanja za potrebe Poslodavca radniku pripadaju sva prava kao da je radio.

Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom u skladu s Pravilnikom i ugovorom o radu.

VIII PRIPRAVNICI
Članak 45.
Poslodavac može osobu koja se prvi puta zapošljava u zanimanju za koje se školovala zaposliti kao pripravnika.

S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme ukoliko prema utvrđenom planu poslovanja Poslodavca postoji potreba za popunu određenih poslova uz uvjet prethodnog osposobljavanja.

S pripravnikom se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme. Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog Poslodavca.

Pripravnički staž se obavlja po programu koji Poslodavac donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.

Program iz stavka 4. ovog članka obuhvaća osnove koje pripravnik treba upoznati tijekom pripravničkog staža, trajanje pripravničkog staža, stručnu obuku na tim poslovima u pojedinim odjelima, način stručnog osposobljavanja, način polaganja stručnog ispita i sl.

Članak 46.
Pripravniku se imenuje mentor koji je dužan osigurati provedbu programa stručnog osposobljavanja.
Članak 47.

Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolesti, služenja vojne službe i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 (trideset) dana.

IX PRESTANAK POTREBE ZA RADOM RADNIKA

Članak 49.
Zbog razloga dopuštenih zakonom Poslodavac može donijeti odluku o otkazu ugovora o radu.

Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani, te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određeno Zakonom o radu ili drugim zakonom.

Članak 50.
Radnik kojemu se otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.

Radniku će se isplatiti otpremnina u visini jedne polovine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca, ali najviše u iznosu tri prosječne mjesečne plaće koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
X RADNO VRIJEME

Puno radno vrijeme

Članak 51.
Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Početak i završetak radnog vremena, te raspored i promjenu radnog vremena utvrđuje Poslodavac svojom pisanom odlukom, s tim da radni tjedan u pravilu traje pet (5) radnih dana raspoređenih od ponedjeljka do petka.

O rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena, Poslodavac obavještava radnike najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

Članak 52.
U organizacijskim jedinicama u kojima je proces rada organiziran u smjenama, puno ili nepuno radno vrijeme ne mora biti raspoređeno jednako po tjednima te se u tom slučaju puno ili nepuno radno vrijeme utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od četiri mjeseca, pri čemu odstupanje od punog radnog vremena (40 sati tjedno) ne smije iznositi više od 12 sati mjesečno.

U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka, radnik može raditi najviše 48 sati tjedno, a ako je istekom navedenog razdoblja, prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena, rad duži od punog, odnosno nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom.

Nepuno radno vrijeme

Članak 53.
Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom vremenu.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Prekovremeni rad

Članak 54.
Poslodavac ima pravo donijeti odluku o obvezi prekovremenog rada u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

U slučaju potrebe uvođenja prekovremenog rada Poslodavac će postupati sukladno Zakonu o radu.

Članak 55.
O hitnom prekovremenom radu Poslodavac je obvezan radnika izvijestiti najkasnije jedan dan unaprijed.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, u slučaju kada je prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa elementarne nepogode, dovršenja procesa rada čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a čiji bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu, zamjene odsutnog radnika i drugim sličnim slučajevima, radnik je obvezan raditi prekovremeno bez prethodne obavijesti.

Članak 56.
Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može raditi prekovremeno trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti, i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, osim u slučaju više sile.

Preraspodjela radnog vremena
Članak 57.
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi Poslodavac.

Noćni rad

Članak 58.
Noćnim radom smatra se rad između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana.

Noćni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena tijekom jednog dana redovito radi najmanje 3 sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada.

Ako je rad organiziran u smjenama mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan.

Smjenski rad

Članak 59.
Rad u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu Poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. Smjena) ili poslijepodnevnom (II. Smjena) dijelu dana.

Radnik između dvije uzastopne smjene mora imati neprekidni odmor od najmanje 12 sati.

XI ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 60.
Radnici koji rade najmanje šest sati dnevno imaju svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta, koja se ubraja u radno vrijeme.

Članak 61.
Na poslovima na kojima je narav posla takva da ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke, radnicima koji rade na tim poslovima stanka se osigurava višekratnim korištenjem odmora u kraćem trajanju.

Vrijeme korištenja stanke određuje Poslodavac.

Dnevni odmor

Članak 62.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

Tjedni odmor

Članak 63.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od 48 sati (četrdeset osam sati), kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 62. ovog Pravilnika.

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako radnik ne može koristiti odmor na način iz stavka 1. i 2. ovog članka, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati korištenje odmora u razdoblju koje ne može biti duže od 2 (dva) tjedna.

Iznimno od stavka 3. ovog članka radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ne mogu koristiti odmor iz stavka 1. ovog članka zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor iz članka 62. ovog Pravilnika.

Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom slijedećeg tjedna, ali vodeći računa o potrebama službe.
Godišnji odmor

Članak 64.
Radnik ima svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

Tjedan dana godišnjeg odmora u smislu stavka 1. ovog članka računa se kao pet dana godišnjeg odmora.

Radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 5 (pet) tjedana.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 24 (dvadesetčetiri) radna dana.

Članak 65.
Dodatni broj dana godišnjeg odmora radnik ostvaruje po osnovi uvjeta rada, složenosti posla, dužine radnog staža, zdravstvenog stanja radnika, statusa roditelja, sukladno daljnjim odredbama ovoga Pravilnika.

Na početnu osnovicu iz članka 64. Pravilnika dodaju se dani godišnjeg odmora prema sljedećim mjerilima:

1. Uvjeti rada

– radnik koji u tekućoj godini sudjeluje u provođenju poslova zimske službe, a u vrijeme noćnog rada , ima pravo na 2 radna dana,
– pomoćni radnik na utovaru smeća ima pravo na 2 radna dana,

2. Složenost posla i stručna sprema

-VSS i VŠS 2 radna dana
-Voditelji organizacijskih jedinica 1 radni dan

3. Dužina radnog staža

– od 5 do 10 godina radnog staža 1 radni dan
– od 10 do 15 godina radnog staža 2 radna dana
– od 15 do 25 godina radnog staža 3 radna dana
– od 25 do 30 godina radnog staža 4 radnih dana
– od 30 i više godina radnog staža 5 radnih dana

Navršene godine radnog staža utvrđuju se na dan 31. prosinca prethodne godine.

4. Zdravstveno stanje radnika

– sa rješenjem nadležnog organa utvrđena
invalidnost radnika 1 radni dan

5. Status roditelja,

– roditelju za svako dijete mlađe
od 15 godina 1 radni dan
– samohrani roditelj djeteta mlađeg
od 15 godina 1 radni dan
– roditelju, posvojitelju ili staratelju
teže hendikepiranog djeteta, bez
obzira na ostalu djecu 2 radna dana

Pravo na dane godišnjeg odmora po osnovi uvjeta utvrđenih u stavku 2. ovoga članka, točci 5., alinejama 1. i 2. Pravilnika, imaju djeca radnika koja u tekućoj godini navršavaju 15 godina.

Članak 66.
Poslodavac će vrijeme korištenja godišnjeg odmora za sve radnike utvrditi planom korištenja godišnjih odmora koji će se donijeti do 30. lipnja tekuće godine. Do tog roka Poslodavac će, kad to organizacija rada dopušta, odobriti godišnje odmore na pojedinačni zahtjev radnika.

Na temelju plana iz prethodnog stavka, Poslodavac svakom radniku izdaje rješenje o korištenju godišnjeg odmora 15 (petnaest) dana prije početka korištenja.

Članak 67.
Dužina godišnjeg odmora za svakog radnika utvrđuje se po kriterijima navedenim u čl. 65. ovog Pravilnika.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđenog po svim kriterijima iz ovog Pravilnika ograničava se na ukupno najviše 30 (trideset) radnih dana.

Članak 68.
Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela ovisno prvenstveno o procesu rada, kako se s Poslodavcem dogovori.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Neiskorišteni godišnji odmor radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.

U slučaju prestanka ugovora o radu, radnik koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti ima pravo na isplatu naknade, umjesto korištenja godišnjeg odmora, u visini naknade plaće koja mu pripada za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Članak 69.
Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposrednog rukovoditelja, najmanje tri dana prije.

U slučaju potrebe Poslodavac može zatražiti da radnik odgodi ili prekine korištenje godišnjeg odmora i u tom slučaju radniku će se naknaditi troškovi odgode ili prekida godišnjeg odmora.

Plaćeni dopust

Članak 70.
Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše (7) sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima :
– zaključivanje braka 4 radna dana
– rođenje, odnosno posvojenje djeteta 4 radna dana
– smrti člana uže obitelji (suprug, dijete, roditelj, unuk, pastorak, posvojenik, dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje, osoba koju je prema odredbama zakona radnik dužan uzdržavati, osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici ako se takva zajednica može izjednačiti s bračnom zajednicom) 4 radna dana
– smrt brata ili sestre, djeda ili bake, te
roditelja supružnika 2 radna dana
– selidba bez obzira na udaljenost 2 radna dana
– teška bolest roditelja, supružnika ili djeteta 3 radna dana
– radi obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja
za potrebe radnog mjesta kod poslodavca 4 radna dana.

Radnik ima pravo u jednoj kalendarskoj godini na plaćeni dopust i više od sedam radnih dana ukoliko bi isti koristio po osnovi smrtnih slučajeva navedenih u stavku 1. ovog. članka.
Radnici-dobrovoljni davaoci krvi ostvaruju pravo na dva slobodana dana s naslova dobrovoljnog darivanja krvi, s tim da ovi dani ne ulaze u dane plaćenog dopusta iz stavka 1. ovog članka, a koristi se u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama.

Članak 71.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Odluku o odobravanju plaćenog dopusta na temelju zahtjeva radnika i određene dokumentacije donosi Poslodavac.
Neplaćeni dopust

Članak 72.
Radniku se može odobriti neplaćeni dopust zbog školovanja ili stručnog usavršavanja kao i za njegove druge potrebe ako po ocjeni Poslodavca izbivanje s rada neće štetno utjecati na obavljanje poslova.

Za vrijeme neplaćenog dopusta radnikova prava i obveze iz radnog odnosa miruju.
XII PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGA PRIMANJA

Plaća – osnovna plaća

Članak 73.
Za obavljeni rad radniku pripada plaća, a za vrijeme opravdane spriječenosti za rad pripada mu naknada plaće.

Radnik iz stavka 1. ovog članka ima pravo i na druga primanja utvrđena zakonom, ovim Pravilnikom, drugim propisom ili ugovorom o radu.

Članak 74.
Plaća radnika sastoji se od:
– osnovne plaće radnog mjesta na kojem radnik radi,
– dodatka plaći – po osnovu radnog staža i uvjeta rada,
– promjenjivog dijela po osnovu rezultata rada,
– drugih primanja sukladno odredbama ovog Pravilnika.

Plaćom se smatra bruto plaća.
Članak 75.
Plaća se isplaćuje za obavljeni rad mjesečno do 15-tog dana u mjesecu za rad u prethodnom mjesecu.

Kod isplate plaće radniku se uručuje pisani obračun plaće.

Članak 76.
Radnik ima pravo odabrati na koji način i putem koje banke će mu se plaća isplaćivati.

Članak 77.
Osnovna plaća utvrđuje se na temelju složenosti poslova i uvjeta rada na određenom radnom mjestu, a što je utvrđeno koeficijentom za obračun plaće u ovom Pravilniku.

Osnovna plaća utvrđena ovim Pravilnikom pripada radniku za puno radno vrijeme i redoviti radni učinak, odnosno za broj radnih sati koje ostvari neposrednim radom.

Članak 78.
Mjerila za obračun plaće određuju se na način da se osnovica za obračun plaće pomnoži sa koeficijentom složenosti poslova za utvrđivanje plaće.

Utvrđuje se osnovica u iznosu od 3.120,00 kuna , a primjenjuje se od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

O promjeni osnovice odluku donosi Skupština na temelju ocjene ostvarivanja poslovnog plana i financijskih rezultata poduzeća te na osnovu promjene drugih gospodarskih uvjeta, a na temelju pisanog i obrazloženog prijedloga Uprave sukladno zakonu.

Za radnike s kojima je poslodavac sklopio poseban ugovor o međusobnim pravima i obvezama, plaća se utvrđuje na način utvrđen u tom ugovoru.
Članak 79.
Za vrijeme trajanja pripravničkog staža pripravnik ostvaruje pravo na plaću u visini od 80% od osnovice za obračun plaće radnog mjesta na kojem obavlja pripravnički staž.

Članak 80.
Razvrstavanje radnih mjesta s pripadajućim koeficijentom složenosti obavlja Poslodavac- Uprava.
Promjenjivi dio plaće

Članak 81.
Promjenjivi dio plaće radnik ostvaruje temeljem osobnog učinka u pravilu mjerenog količinom i kvalitetom obavljenog posla, motiviranošću (osobno angažiranje u izvršenju radnog zadatka) i odnosom prema radu (rokovi izvršenja i odnos prema trećima).

Poslodavac može radniku isplatiti posebni stimulacijski dodatak na plaću u iznosu do 20% osnovne plaće i to u slijedećim slučajevima:
– ako kvalitetno i učinkovito obavlja poslove i radne zadatke prije planiranih rokova
– ako obavlja poslove čiji je opseg izvanredno povećan
– ako na svom radnom mjestu trpi povećan napor
– ako uz svoje redovite radne zadatke obavlja i druge poslove

O isplati stimulacijskog dodatka odlučuje Uprava samostalno ili na obrazloženi pisani prijedlog voditelja organizacijske jedinice . Stimulacija se utvrđuje za svaki mjesec posebno i individualno po radniku.

Ukupan iznos stimulacijskog dodatka na plaću koji se jednom radniku može isplatiti u jednoj kalendarskoj godini iznosi maksimalno 20 % godišnje osnovne plaće.
Dodaci na osnovnu plaću

Članak 82.
Radnik ostvaruje pravo na dodatak na osnovnu plaću za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%, a najviše do 20%.

Pod radnim stažom u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva se radni staž koji je upisan u radnu knjižicu uvećan za tekući radni staž kod Poslodavca.

Članak 83.
Osnovna plaća, bez dodatka na radni staž uvećat će se za:
– prekovremeni rad, 30 %
– rad noću, 30 %
– rad nedjeljom, 30 %
– rad subotom, 15 %
– rad na blagdane i neradne dane,
određene zakonom, 40 %

Dodaci se međusobno ne isključuju.
Naknada plaće

Članak 84.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće kad je zbog opravdanih razloga predviđenih zakonom ovim Pravilnikom i drugim propisom bio spriječen raditi i to za vrijeme:
– plaćenog dopusta,
– državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
– invalidnosti i profesionalne bolesti,
– porodnog dopusta,
– mobilizacije u oružane snage RH,
– zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika,
– zbog obrazovanja, prekvalifikacije ili stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama Poslodavca,
– javna funkcija,
– kulturnih, humanitarnih i sportskih aktivnosti kada mu je to odobreno posebnom odlukom Poslodavca.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca.
Članak 85.
Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad određuje se od osnovice utvrđene propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
U slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti i nesreće na radu bez krivnje radnika, radniku pripada pravo na naknadu u visini od 100% njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je počeo koristiti bolovanje.

Evidencija i obračun plaća i drugih primanja

Članak 86.
Kod Poslodavca sastavljaju se i vode evidencije o obračunu plaća, naknade plaće i ostalim primanjima radnika sukladno propisima o evidencijama o radu i računovodstvu.

Članak 87.
Plaća se isplaćuje u rokovima i na način određen ovim Pravilnikom, ako zakonom, ugovorom o radu ili drugim propisima nije drugačije određeno.

Članak 88.
Podatke o plaćama radnika može ovlaštenim državnim tijelima ili trećim osobama, koje za to imaju pristanak radnika ili na zakonu utemeljeni razlog, priopćavati samo Poslodavac, odnosno po njemu ovlaštena osoba.

Radnik ima pravo na uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
XIII OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Naknada troškova prijevoza

Članak 89.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim i mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni pojedinačne mjesečne prijevozne karte, a sukladno trenutno važećoj odluci u društvu.
Članak 90.
Radnik nema pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla:
a) za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta
b) za vrijeme bolovanja (preko 10 dana)
c) za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta
d) za vrijeme korištenja godišnjeg odmora
e) za vrijeme mobilizacije u HV.

Članak 91.
Radnik ima pravo na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe u iznosu koji Poslodavac po poreznim propisima može kao neoporeziv isplatiti radniku. Troškovi za korištenje privatnog automobila za službene svrhe nadoknadit će se u visini od 2,00 kn po prijeđenom kilometru. U obračun naknade za prijeđene kilometre mogu se uzeti računi za autocestu , parkiranje i sl.
Radnik iz stavka 1. ovog članka odgovara za točnost podataka podnesenog obračuna troškova .
Netočno podnošenje obračuna troškova smatra se povredom radne obveze.

Članak 92.
Radnik može ostvariti pravo na isplatu : naknade troškova , potpore i nagrade.
Naknade troškova su :
– troškovi službenog puta i noćenja
– dnevnice u zemlji i inozemstvu
– terenski dodatak
– naknade za odvojen život
– otpremnine za odlazak u mirovinu
– otpremnine zbog poslovno uvjetovanog otkaza
Potpore mogu biti :
– za slučaj smrti radnika
– za slučaj smrti člana uže obitelji
– za novorođeno dijete
Nagrade su :
– prigode ( božićnica, uskrsnica i dr. )
– jubilarne nagrade
– druge nagrade

Materijalni primici iz ovoga članka mogu se isplaćivati temeljem posebnog akta kojeg donosi Direktor, a u skladu sa financijskim mogućnostima poslodavca i važećim propisima.
XIV EVIDENCIJA I OBRAČUN PLAĆA I DRUGIH PRIMANJA

Članak 93.
Kod Poslodavca sastavljaju se i vode evidencije i obračuni plaća, naknada plaća i ostalih primanja radnika prema propisima o evidencijama o radu i računovodstvu.

Članak 94.
Plaća se isplaćuje u rokovima i na način određen ovim Pravilnikom, ako zakonom, ugovorom ili drugim propisima nije drugačije određeno.

Članak 95.
Podatke o plaćama radnika može ovlaštenim državnim tijelima ili trećim osobama, koje za to imaju pristanak radnika ili na zakonu utemeljeni razlog, priopćavati samo Poslodavac, odnosno po njemu ovlašten osoba.

Radnik ima pravo na uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko invalidsko i zdravstveno osiguranje.

XV PRIDRŽAVANJE MJERA ZAŠTITE NA RADU

Članak 96.
Radnici su obvezni pridržavati se svih mjera zaštite na radu i time pridonijeti da se nesreće na radu spriječe ili svedu na najmanju mjeru.

Radnici su obvezni pridržavati se propisa o zaštiti na radu, uputa i savjeta koji su im dani radi sprečavanja nesreća na radu i profesionalnih bolesti.

Radnici su pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću obvezni s dužnom pozornošću upotrebljavati osobna zaštitna sredstva i koristiti se zaštitnim napravama.

Radnik je obvezan upozoriti suradnike koji su mu dodijeljeni za rad na opasnosti koje su povezane s obavljanjem njihova posla i na propise za sprečavanje nesreća kojih se treba pridržavati prigodom rada na tim poslovima. Uklanjanje zaštitnih naprava ili neupotrebljavanje osobnih zaštitnih sredstava predstavlja povredu radne obveze koja u težim slučajevima može imati za posljedicu izvanredan otkaz ugovora o radu.

Radnik ima pravo odbiti rad i o tome obavijestiti neposrednog voditelja ako mu prijeti neposredna opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu i ima pravo zahtijevati da se nedostaci iz zaštite na radu na mjestu rada što prije otklone.

Radnici se moraju pridržavati svih propisa i mjera za sprečavanje požara.

Članak 97.
Ako se radniku dogodila nesreća na poslu, a to nije u stanju javiti, tada je eventualni očevidac ili radnik koji je primijetio nesreću, obvezan o događaju odmah obavijestiti neposrednog rukovoditelja ili odgovornog radnika radi poduzimanja mjera koje su ovlaštene osobe povodom nesreće na poslu obvezne poduzeti.

XVI OBAVJEŠTAVANJE RADNIKA

Članak 98.
Obavještavanje radnika obavlja se putem oglasnih ploča u prostorijama u kojima radnici obavljaju djelatnosti Poslodavca ili na drugi radnicima dostupan način.

Radnik se ne može pozivati da objavljeni oglas nije pročitao.

XVII OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA
I ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 99.
Sve odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa u pisanom obliku donosi Poslodavac ili osoba koju on ovlasti pisanom punomoći.

Članak 100.
Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od 15 (petnaest) dana od dostave odluke kojom je njegovo pravo povrijeđeno, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje tog prava.

U odluci o ostvarivanju prava Poslodavac je dužan dati radniku pouku o pravu ulaganja zahtjeva za ostvarivanje prava i upozoriti ga na rok za ulaganje zahtjeva i na tijelo kojem se upućuje zahtjev.

Odluke o ostvarivanju prava neposredno se uručuju radniku ili dostavljaju preporučenom poštom na posljednju adresu koju je radnik prijavio Poslodavcu.

Ako radnik odbije primiti odluku Poslodavca ili u slučaju nemogućnosti isporuke zbog nepoznate adrese dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj ploči Poslodavca.

Istekom roka od osam (8) dana od isticanja na oglasnoj ploči smatra se da je dostavljanje izvršeno.

Ako radnik ima punomoćnika dostavljanje se vrši osobi koja je određena za punomoćnika.

Odbijanje se može utvrditi u prisutnosti dvojice radnika – svjedoka i tada se smatra da je dostavljanje izvršeno.

Članak 101.
Zahtjev za zaštitu prava ne zadržava izvršenje.

Članak 102.
Ako radnik nije zadovoljan odlukom Poslodavca ili ako Poslodavac u roku od 15 (petnaest) dana ne odluči o zahtjevu radnika, radnik može u daljnjem roku od 15 (petnaest) dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
XVIII ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA

Članak 103.
Unutarnja organizacija Komunalca Glina d.o.o. proizlazi i temelji se na tehničko tehnološkoj podjeli rada, funkcionalnom načelu i organizacijskim oblicima rada koji odgovaraju prirodi pojedine djelatnosti ili obavljanju poslova u pojedinom dijelu jedinstvenog procesa rada i poslovanja Društva.

Polazeći od navedenih kriterija i zahtjeva iz stavka 1. ovog članka u Komunalcu Glina d.o.o. se organiziraju proizvodno uslužne djelatnosti prema tehnološkim dijelovima procesa rada sa statusom ustrojstvenih cjelina i to:
1. Ured Uprave u kojoj se obavljaju djelatnosti:
– planiranje, organiziranje, vođenje i kontrola aktivnosti djelatnosti kojom se bavi društvo,
– osiguravanje djelotvornog korištenja materijalnih i financijskih sredstava te rada osoblja i ispunjavanje planova poslovanja,
– planiranje i kontrolu dnevnih aktivnosti društva, kontrolu troškova,
– nadziranje primjene propisa o sigurnosti na radu i sličnih postupaka,
– predstavljanje organizacijske jedinice u okviru nadležnosti u trgovačkom društvu i izvan njega i dr.,
– pravni poslovi,
– planiranje, organiziranje, vođenje i kontrola kadrovske politike,
– osposobljavanje radnika,
– protupožarna zaštita i zaštita imovine,
– vođenje arhive,
– istraživanje i praćenje tržišta,
– praćenje postupka javne nabave,
– nabava i prodaja,
– likvidatura,
– skladištenje,
– planiranje,
– kontrola troškova i osiguranje djelotvornog korištenja sredstava,
– planiranje i priprema građenja, održavanja cesta i javnih zelenih površina,
– kalkulacije
– gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
– upravljanje stambenim zgradama

2. Računovodstvo i financije

– planiranje, organiziranje, vođenje i kontrola aktivnosti djelatnosti kojom se bavi
društvo,
– planiranje i kontrolu dnevnih aktivnosti društva, kontrolu troškova,
– vođenje izrade izvješća o svim materijalno–financijskim promjenama i transakcijama
u Društvu,
– izrada financijskih planova Društva,
– pripremanje izvješća o poreznim obvezama,
– potvrđivanje točnosti dokumenata i izvješća koja se odnose na sva plaćanja, ostale
transakcije kao i promjene u materijalnoj imovini Društva,
– obračunavanje plaća i poslovi platnog prometa,
– poslovi knjiženja svih poslovnih promjena,
– izrada periodičnih obračuna i završnog računa,
– predlaganje mjera racionalizacije poslovanja
– financijsko-materijalno knjigovodstvo te plan i analiza.

3. Građevinski radovi, održavanje lokalnih cesta, zimska služba, tržnica , stambene zgrade, javna rasvjeta

– planiranje i priprema građenja, održavanja cesta i javnih zelenih površina uz cestu
– upravljanje stambenim zgradama
– briga oko javne rasvjete
– upravljanje i održavanje prostora tržnice

4. Groblja i zelene površine

– održavanje groblja, te obavljanje pogrebnih poslova (održavanje prostora i zgrada za
obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika, preuzimanje, opremanje i prijevoz umrle
osobe do mjesta ukopa ili kremiranja)
– obavljanje poslova ukopa
– izgradnja nadgrobnih objekata
– održavanje javnih površina (osnivanje novih zelenih površina, čišćenje sipine, održavanje popločenih staza, mala zimska služba, održavanje parkova, održavanje vanjskih parkova
Članak 104.
Poslove vodi Uprava Društva – Direktor u skladu s ovlastima utvrđenim zakonom i Izjavom o osnivanju Komunalac Glina d.o.o.
Ured Uprave – direktora obavlja poslove kreiranja, upravljanja, organiziranja, vođenja i kontrole poslovanja.

Službama i odjelima u skladu s ovlastima Poslodavca rukovode voditelji koji su neposredno odgovorni Poslodavcu.

Članak 105.
Sistematizacija radnih mjesta je sistemski popis svih poslova kod Poslodavca definiranih i utvrđenih po radnim mjestima, koja imaju svoj naziv.

Za svako radno mjesto utvrđeni su određeni osnovni uvjeti, te dodatni uvjeti i to:
– stručna sprema,
– struka (smjer),
– posebna znanja potrebna za uspješno obavljanje posla,
– radno iskustvo,
Članak 106.
Broj radnika za pojedina sistematizirana radna mjesta može Uprava- Direktor povećati zbog povećanog opsega poslova.

XIX ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 107.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti dosadašnji Pravilnik o radu sa svim pripadajućim izmjenama i dopunama.

Članak 108.
Pravilnik stupa na snagu nakon proteka roka od osam (8) dana od dana objave na oglasnoj ploči Poslodavca ,a primjenjuje se od 01.12.20016, i to sukladno Pravilniku o načinu objave Pravilnika o radu. Ovaj Pravilnik objavit će se na oglasnoj ploči 22. studenog 2016. godine.

Izmjene i dopune Pravilnika donose se na način propisan Zakonom o radu za njegovo donošenje

Članak 109.
Tumačenje odredbi Pravilnika daje Poslodavac.

Članak 110.
Prilozi ovog Pravilnika koji čine njegov sastavni dio slijedeći su dokumenti:
– Organizacijska shema Društva (prilog 1.),
– Popis radnih mjesta sa koeficijentima složenosti poslova (prilog 2.),
– Izjava Radničkog vijeća
Objavljeno na oglasnoj ploči 22.studenog 2016. godine.

Ur. broj: 01/16-1865/1-I
Direktor
Suzana Piškor,bacc.publ.adm.
_______________________________

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *